Prava manjina

U Bosni i Hercegovini Zakonom o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina BiH  je prepoznato 17 nacionalnih manjina: Albanaci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci.

Prema definiciji, nacionalna manjina je dio stanovništva – državljana Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda, a sačinjavaju je ljudi istog ili sličnog etničkog porijekla, iste ili slične tradicije, običaja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti i bliske ili srodne povijesti i drugih obilježja čime je osigurano u okviru bh zakonodavstva  osiguranje  osnovnih prava za pripadnike nacionalnih manjina. 

Obaveze organa vlasti u BiH prema Zakonu o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina BiH propisuje, entitetima, kantonima, gradovima i općinama daljnje afirmiranje, institucionalnu zaštitu individulanih i kolektivnih prava pripadnika nacionalnih manjina, njihovu daljnju nacionalnu i građansku emancipaciju, integrisanje u sve normalne i legalne društvene procese, odnose i tokove, bez diskriminacije i istorijsku koegzistenciju, suživota sa pripadnicima i zajednicama konstitutivnih naroda, većinskih naroda u Bosnii i Hercegovini. 

DOMAĆE ZAKONODAVSTVO 

1. Zakon o  zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u BiH (2003. godine) i dopune Zakona 
2. Zakon o  zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina Republike Srpske (2005. godine)
3. Zakon o  zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u Federaciji BiH (2008. godine)
4. Zakon o zabrani diskriminacije (2009. godine) i dopunama Zakona (2016.)

MEĐUNARODNO ZAKONODAVSTVO 


Ratifikacijom ove Konvencije Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu da će osigurati  prava pripadnika nacionalnih manjina  i  ostvarnje njihovih prava u skladu sa evropskim standardima iz oblasti ljudskih prava.


Ratifikacijom ove Konvencije Bosna i Hercegovina je  preuzela značajne obavezu na očuvanju jezika, baštine, kulture i tradicije nacionalnih manjina koji žive u Bosni i Hercegovini, kao i na uspostavljanju strukturisane politke i preduzmanju fleksibilnih mjera za primjenu odredbi Povelje. 

PARLAMENTARNA / SKUPŠTINSKA TIJELA 

Vijeće nacionalnih manjina su posebna savjetodavno tijela koja daju mišljenja, savjete i prijedloge Parlamentarnim/skupštinskim tijelima o svim pitanjima koja se tiču prava, položaja i interesa nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Također, Vijeća mogu delegirati stručnjake za rad ustavnopravnih komisija i Zajedničke komisije za ljudska prava. 

1. Vijeće za nacionalne manjine BiH, https://www.parlament.ba/committee/read/36
2. Savjet za nacionalne manjine Republike Srpske, link
3. Vijeće za nacionalne manjine Federacije BiH,  link
4. Vijeće za nacionalne manjine Sarajevskog , Tuzlanskog kantona I Unsko-sanskog kantona.link 

IZVJEŠTAJI

DRŽAVNI KRITERIJUMI za praćenje i unapređenje provođenje dobijenih preporuka u vezi sa Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina (FCNM) i Evropskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima (ECRML)

 - Okvirna konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Evrope  

4 .Državni izvještaj - izvještaj do 1. 06. 2016. 

Četvrto mišljenje o Bosni i Hercegovini - 9. novembra 2017. godine

3. Državni izvještaj -  izvještaj do 1. 06. 2011.

2. Državni izvještaj  - izvještaj 21. 06. 2006.

1. Državni izvještaj -  izvještaj 1. 06. 2001.

- Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima  

3. Državni izvještaj -  Izvještaj 1.4.2021.

2. Državni izvještaj – Izvještaj 31.08.2015.

Drugi izvještaj Komiteta eksperata i preporuka Komiteta  ministara Vijeća Evrope o primjeni Povelje za regionalne ili manjinske jezike u Bosni -  18. marta 2016. godine

1. Državni izvještaj – izvještaj 01.01.2012.