U Bosni i Hercegovini Zakonom o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina BiH je prepoznato 17 nacionalnih manjina: Albanaci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci.
Prema definiciji, nacionalna manjina je dio stanovništva – državljana Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda, a sačinjavaju je ljudi istog ili sličnog etničkog porijekla, iste ili slične tradicije, običaja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti i bliske ili srodne povijesti i drugih obilježja čime je osigurano u okviru bh zakonodavstva osiguranje osnovnih prava za pripadnike nacionalnih manjina.
Obaveze organa vlasti u BiH prema Zakonu o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina BiH propisuje, entitetima, kantonima, gradovima i općinama daljnje afirmiranje, institucionalnu zaštitu individulanih i kolektivnih prava pripadnika nacionalnih manjina, njihovu daljnju nacionalnu i građansku emancipaciju, integrisanje u sve normalne i legalne društvene procese, odnose i tokove, bez diskriminacije i istorijsku koegzistenciju, suživota sa pripadnicima i zajednicama konstitutivnih naroda, većinskih naroda u Bosnii i Hercegovini.
DOMAĆE ZAKONODAVSTVO
1. Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u BiH (2003. godine) i dopune Zakona
2. Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina Republike Srpske (2005. godine)
3. Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u Federaciji BiH (2008. godine)
4. Zakon o zabrani diskriminacije (2009. godine) i dopunama Zakona (2016.)
MEĐUNARODNO ZAKONODAVSTVO
Ratifikacijom ove Konvencije Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu da će osigurati prava pripadnika nacionalnih manjina i ostvarnje njihovih prava u skladu sa evropskim standardima iz oblasti ljudskih prava.
Ratifikacijom ove Konvencije Bosna i Hercegovina je preuzela značajne obavezu na očuvanju jezika, baštine, kulture i tradicije nacionalnih manjina koji žive u Bosni i Hercegovini, kao i na uspostavljanju strukturisane politke i preduzmanju fleksibilnih mjera za primjenu odredbi Povelje.
PARLAMENTARNA / SKUPŠTINSKA TIJELA
Vijeće nacionalnih manjina su posebna savjetodavno tijela koja daju mišljenja, savjete i prijedloge Parlamentarnim/skupštinskim tijelima o svim pitanjima koja se tiču prava, položaja i interesa nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Također, Vijeća mogu delegirati stručnjake za rad ustavnopravnih komisija i Zajedničke komisije za ljudska prava.
1. Vijeće za nacionalne manjine BiH, https://www.parlament.ba/committee/read/36
2. Savjet za nacionalne manjine Republike Srpske, link
3. Vijeće za nacionalne manjine Federacije BiH, link
4. Vijeće za nacionalne manjine Sarajevskog , Tuzlanskog kantona I Unsko-sanskog kantona.link
IZVJEŠTAJI
DRŽAVNI KRITERIJUMI za praćenje i unapređenje provođenje dobijenih preporuka u vezi sa Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina (FCNM) i Evropskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima (ECRML)
- Okvirna konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Evrope
Četvrto mišljenje o Bosni i Hercegovini - 9. novembra 2017. godine
- Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima
Drugi izvještaj Komiteta eksperata i preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope o primjeni Povelje za regionalne ili manjinske jezike u Bosni - 18. marta 2016. godine
1. Državni izvještaj – izvještaj 01.01.2012.
Peti periodični izvještaj Bosne i Hercegovine o zakonodavnim i drugim mjerama na provođenju načela utvrđenih u Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina (
bosanski,
hrvatski,
srpski i
engleski)