Centar za napredne studije (CNS) u saradnji sa Centrom za civilizaciju Balkana iz Turske (BALMED) i Nahlom je organizirao u Sarajevu u Centru za edukaciju i istraživanje „Nahla“ forum na temu “Demografska budućnost Bosne i Hercegovine” u srijedu, 21.12.2011. godine. O ovoj temi govorili su prof. dr. Jusuf Žiga, doc. dr. Alma Pobrić i mr. Mirza Emirhafizović sa Univerziteta u Sarajevu. Forumu su prisustvovali predstavnici akademskog, nevladinog i vladinog sektora, uključujući Sektor za iseljeništvo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Povod ovog foruma je izvještaj Ujedinjenih Nacija o svjetskoj populaciji i strategija Kantona Sarajevo o stanovništvu, tako da su obuhvaćene demografske promjene u svijetu, Evropi i u Bosni i Hercegovini.

Docentica Alma Pobrić, predavač na Odsjeku za geografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, objasnila je značajne svjetske demografske tranzicije, odnos mortaliteta i nataliteta i problematiku pada stope fertilnosti. Pri tome je auditorij upoznala sa statističkim podacima, kao naprimjer da je broj djece po fertilnoj ženi u BiH pao sa 4.8 (1953.) na 1.3 (2010. godine), što jasno pokazuje da se stanovništvo u BiH dramatično smanjuje. Samo za održavanje postojeće strukture stanovništva minimalan prosjek novorođene djece po ženi trebalo bi da bude 2.1. Moratalitet u BiH također raste: od 6.7%  1991. do 9.1% 2010. godine. Udio mladog stanovništva u BiH 1991. godine bio je 25% a starog (65 i više godina) 8%. 2004. godine procenat mladog stanovništva BiH pao je na 18% a starog porastao na 12.5%. Potreban minimalan udio mladog stanovništva za održavanje starosne strukture je 35% a starog 8 do 12%. Trenutno u BiH imamo između 16 i 18% mladog stanovništva. Stopa prirodnog priraštaja u BiH je negativna već tri godine (npr. 2010. godine bilo je 1590 više umrlih nego rođenih). Trenutačno je starosna struktura stanovništva u BiH slična kao u najrazvijenijim evropskim državama. Naime, drastično je smanjena stopa nataliteta i fertilnosti a povećana stopa mortaliteta. Razvijene države  uglavnom rješavaju ove probleme pomoću imigracije.
 
U nastavku se mr. Mirza Emirhafizović, viši asistent na Odsjeku za sociologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu nadovezao se na prethodno predavanje i, iznoseći činjenično stanje ustanovio da se BiH već duži period suočava sa negativnim prirodnim priraštajem. Od 1980. godine traje tzv. „druga demografska tranzicija“ u svijetu. Ekscesni demografski obrat u BiH, koji je posljedica rata, doveo je zemlju u drugu demografsku tranziciju po strukturi stanovništva. Međutim, infrastruktura BiH i postojeći stepen ekonomskog razvoja ne mogu podržati takvo stanje. Trenutno samo Njemačka i Litvanija imaju nižu stopu fertiliteta u Evropi nego BiH.
 
Profesor Jusuf Žiga, također sa Odsjeka za sociologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, je kao uzroke današnje demografske situacije naveo masovna iseljavanja i ubistva u toku agresije na BiH od 1992. do 1995. godine, izostanak održivog povratka prognanih lica, nezainteresiranost domaćih vlasti prema raseljenim licima u inostranstvu i u BiH, te nagli prelazak stanovništva iz ruralnih područja u urbane centre koji ne mogu da obezbijede odgovarajuće egzistencijalne preduvjete kao što su stan, zaposlenje, socijalna i zdravstvena zaštitu. Ovu pojavu nazvao je demografskih inžinjeringom. Dodao je da bi, da se nije desio rat, BiH prolazila kroz demografsku traziciju na prirodan način i došla u sadašnje stanje tek oko 2025. godine. Porazno je da je preko 250,000 ljudi otišlo iz BiH poslije rata. BiH je suočena sa strmoglavim padom prirodnog priraštaja, koji vodi ka pretvaranju zemlje u pusta i nenaseljena područja. Profesor Žiga je naveo da Ujedinjene Nacije predviđaju da će se broj stanovnika u BiH na današnju procijenjenu cifru od ca. 3.8 miliona do 2050. godine prepoloviti ili čak pasti na manje od 1.4 miliona. Neophodno je kreirati strategiju društvenog razvoja (koja uključuje pronatalitetnu strategiju) kako bi se u BiH stvorio poželjan ambijent koji bi zaustavio odlazak ljudi, posebno onih visokoobrazovanih, te ohrabrio povratak ljudi na svoja ognjišta. Postoji cijeli set uobičajenih mjera za podsticanje rasta prirodnog priraštaja i tu ne treba izmišljati toplu vodu nego samo uvesti odnosno primijeniti poznata rješenja. Žalosno je što ne BiH danas jedno zapušteno društvo. Društvo – to je svaki čovjek.
 
Stoga profesor Žiga urgira za hitnu pronatalitetnu politiku BiH koja konkretno zahtijeva sljedeće mjere:
1. Revitalizirati temeljne funkcije porodice,
2. Zaustaviti pražnjenje ruralnih područja i nagomilavanje stanovništva u urbanim centrima i
3. Insistirati na održivom povratku u ranija mjesta življenja.

Pristup pronatalitetne strategije zahtjeva da se aktiviraju bitni činitelji na čelu sa Vijećem ministara BiH koje bi trebalo obezbijediti socijalnu sigurnost fertilno sposobnih bračnih parova, ekonomski zaštiti trudnice, uvesti kvalitetnu društvenu brigu za djecu i stimulirati rađanje trećeg i svakog narednog djeteta kroz finansijsku pomoć roditeljima. Profesor Žiga uz saglasnost ostalih uvodničara zaključio je svoje izlaganje sa izjavom da nema dragocjenijeg resursa od ljudskog. To je jedini resurs u koji se ulaganje višestruko vraća.