(Sarajevo, 09. 02. 2024) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Regionalna kancelarija UN WOMEN su bili domaćini sub-regionalnih konsultacija u sklopu priprema za 68. zasjedanje Komisije Ujedinjenih nacija za status žena (CSW). Konsultacije su okupile oko 150 predstavnika i predstavnica relevantnih institucija, nevladinog sektora i akademske zajednice iz pet zemalja Zapadnog Balkana i Turske.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice dr Sevlid Hurtić je u pozdravnom obraćanju istakao da je Bosna i Hercegovina, u izuzetno složenim okolnostima post-konfliktne i društveno-ekonomske tranzicije, uspjela da pitanja ravnopravnosti spolova održi u fokusu već duži niz godina, pored ostalog, implementacijom četiri Gender akciona plana Bosne i Hercegovine. Ministar je ujedno skrenuo pažnju da, uprkos dugogodišnjim naporima javnog sektora, u partnerstvu sa nevladinim organizacijama i međunarodnim donatorima, još uvijek nismo postigli zadoljavajuće okruženje za veću uključenost žena u ekonomiju. “Rješavanje ovih pitanja shvatamo kao naše zadatke za budućnost, na što nas, pored ostalog upućuju i obaveze u okviru posizanja Ciljeva održivog razvoja (SDG)”, zaključio je dr Hurtić.
Današnje konsultacije su bile prilika za promišljanje nekih od najvažnijih, životnih tema za ravnopravnost spolova, i to, međuodnos usluga javnog sektora i uključenosti žena na tržište radne snage, kao i uključivanje perspektive ravnopravnosti spolova u finansiranje i investicijske programe. Razmijenjena su iskustva i oblikovani i formulisani prioriteti i stavovi regiona koji će biti predstavljeni na predstojećem 68. zasjedanju Komisije UN-a za status žena koje će biti održano od 11-og do 22-og marta.
U zaključcima konsultacija, koje je na kraju prezentovala Samra Fillipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, potcrtani su neki od zajedničkih izazova zemalja našeg regiona kao što su: nedovoljno investiranje u ekonomiju brige, veliki udio neplaćenog rada žena, rodni stereotipi u raspodjeli uloga između muškaraca i žena, rodno osjetljivo budžetiranje koje još uvijek nije zaživjelo i budžetska podrška ostvarivanju ravnopravnosti spolova koja nije na potrebnom nivou.