Šimo Ešić je predstavio djela Emsure Hamzić, bh. pjesnikinje iz Sarajeva koja živi u Novom Sadu: „U Đul bašti“ knjigu o sevdalinci kao nematerijalnom nasljeđu u Bosni i Hercegovini – esejistički prikazi onog šta sevdalinka zapravo znači u našoj kulturnoj baštini i dječje pjesme i priče „Zemlja dembelija“.
U nastavku, Ešić je prezentirao i roman „Ko zna šifru“ autorice Milene Letić Joveš, rodom iz Zenice, a koja živi i radi u Novom Sadu i ukratko citirao iz recenzije ove knjige da je “Ko zna šifru roman o ljudima stradalim u različitim sudarima u vremenu u kojem se raspala jedna zemlja, jedan moral, jedan sistem vrijednosti…“.

Bisera Suljić Boškailo, književnica i doktor filoloških nauka koja živi i radi Njemačkoj, prezentirala je svoje drugo, prošireno izdanje knjige “Goti u Bosni” za koju kaže da je ona plod traženja istine, odnosno dugogodišnjeg istraživanja Gota i Bošnjaka, a sve kako bi se odgovorilo na pitanja: koliko su dobri Goti (Vizigoti) preci dobrih Bošnjana i koliko je Vulfilina gotsko-biblijska azbuka iz IV vijeka slična, ili pak podudarna sa starim bosanskim pismom – bosančicom, odnosno sa ilirsko-mesafijskim pismom.

U drugom bloku predstavljanja pisaca iz iseljeništva, svoju zbirku pripovjedaka “Više od ljubavi” predstavio je  Zlatko Lukić, autor nekoliko publikacija koje predstavljaju bosansku historiju, kulturu i tradiciju, među kojima su Bosanska sehara – zbirka poslovica i Bosanski rodoslovi – genealoške karte bosanske kraljevske dinastije Kotromanića i visokog plemstva. Kao što je sam autor rekao “Više od ljubavi” je “ispovjedna proza o traganju za nekim smislom svog života tražeći ujedno i ljubav u tom životu poslije bijega iz ratnog pakla”.

Prezentaciju svoje nove knjige Lukić je upotpunio čitanjem uvodne proze i dijela jedne pripovjetke iz knjige.