Saopćenja

Predstavljena brošura o apatridiji

20.12.2017

Regionalno predstavništvo UNHCR-a jučer je u Sarajevu održalo događaj u okviru globalne kampanje UNHCR-a #IBELONG za okončanje apatridije u svijetu do 2024. godine. Na događaju je predstavljena brošura o situaciji osoba koje su u riziku od apatridije u jugoistočnoj Europi.

UNHCR je 2014. godine pokrenuo kampanju #IBELONG za okončanje apatridije u svijetu u periodu od 10 godina, do 2024. Ovi ljudi nemaju državljanstvo, čime su im uskraćena temeljna ljudska prava. Život bez državljanstva može značiti život bez obrazovanja, bez medicinske skrbi ili mogućnosti legalnog zapošljavanja. To može značiti život bez slobode kretanja, bez perspektive ili nade. Biti apatrid znači živjeti život nedostojan čovjeku.

U Europi danas živi 600.000 ljudi koji su bez državljanstva ili su u riziku od apatridije, uključujući, prema procjenama UNHCR-a, 8.500 ljudi u jugoistočnoj Europi.  Velika većina ljudi koji su u riziku od apatridije na području zapadnog Balkana pripada nacionalnim manjinama, naročito romskoj populaciji. UNHCR podržava napore vlasti u regiji da, uz pomoć zakonskih i administrativnih mjera, privedu apatridiju kraju i pomognu ljudima da nastave svoje živote sa dostojanstvom i bez okrutnog stanja “nevidljivosti”.

Anne-Christine Eriksson, regionalna predstavnica UNHCR-a za jugoistočnu Europu i predstavnica u BiH, ovom je prilikom izjavila: „Ohrabreni smo značajnim napretkom kojeg su ostvarile vlasti u jugoistočnoj Europi, uključujući BiH, u rješavanju ovog nehumanog fenomena. Njihove su aktivnosti upotpunjene dragocjenim, aktivnim uključivanjem sve snažnijeg sektora civilnog društva i pogođenih zajednica širom regije.” 

U BiH je danas 68 osoba u riziku od apatridije. Uvid u mjere koje vlasti poduzimaju kako bi se riješio problem osoba bez državljanstva u BiH dao je  Predrag Jović, zamjenik ministrice za ljudska prava i izbjeglice, rekavši: „Činjenica je da je BiH mnogo postigla u smanjenju broja osoba pod rizikom od apatridije i da ih je danas manje od stotinu. No, moramo raditi na preostalim slučajevima i uspostaviti održiv sistem, kako bi se osigurala registracija rođenja i državljanstva, tako da nijedno dijete rođeno u BiH ne ostane bez dokumenata.”