Institut za ravnopravnost spolova EU i Ekspertni tim Vijeća Evrope za nadzor nad provedbom Istanbulske konvencije objavili su saopštenja za javnost (1) kojima skreću pažnju evropske javnosti na činjenicu da nove prilike uzrokovane pandemijom COVID-19, dodatno i na specifičan način, pogađaju žene i djevojčice. Na taj način pomenuta evropska tijela za ravnopravnost spolova podsjećaju na obaveze koje proističu iz Istanbulske konvencije i standarda ravnopravnosti spolova uspostavljenih u EU i koje u specifičnim uslovima pandemije COVID-19 ne smiju biti dovedene u pitanje.
Agencija za ravnopravnost spolova BIH Ministarstva za ljudska prava i izbjegice Bosne i Hercegovine se pridružuje Institutu za ravnopravnost spolova EU i Ekspertnom timu Vijeća Evrope za nadzor nad provedbom Istanbulske konvencije, i bosanskohercegovačkoj javnosti upućuje sljedeći apel:
Zbog pandemije COVID-19 građanke i građani Bosne i Hercegovine se suočavaju sa novim načinom života kojeg karakterišu samoizolacija, rad od kuće, on-line nastava, a neki od nas susreću se i sa gubitkom posla, pa i svojih najmilijih. To je situacija koja dodatno pogađa žene i djevojčice.
Naša pažnja treba biti usmjerena na žene-žrtve nasilja u porodici; žene kojima, u situaciji samoizolacije, domovi nisu mjesta sigurnosti i spokoja, nego mjesta straha i nasilja. Trenutno smo svjedoci rizika od povećanja nasilja u porodici, jer ograničavanje kretanja i samoizolacija pružaju partnerima-nasilnicima priliku za dodatnu demonstraciju sile i uspostavljanje kontrole. Žrtve nasilnih partnera upućene su provoditi s nasilnicima duže vremenske periode, a neke od njih, zbog straha od zaraze, oklijevaju tražiti neophodnu zdravstvenu ili socijalnu pomoć. Fi-nansijska kriza i eventualni gubitak posla posebno teško pogađaju žene-žrtve nasilja jer im otežavaju mogućnost izlaska iz kruga nasilja. Službe podrške žrtvama, kao što su sigurne kuće, trenutno nailaze na dodatne izazove u svom djelovanju a postoji opasnost da žrtve iz straha od zaraze, oklijevaju da potraže neophodnu podršku. Zato je sigurnim kućama potrebno pružiti dodatnu podršku, a komšiluk, rodbina i druge građanke i građani mogu imati ključnu ulogu u kontaktiranju policije u slučaju sumnje na opasnost od porodičnog nasilja, posebno u situaci-ji ako je žrtva onemogućena da se obrati za pomoć.
Većina uposlenih u sektoru zdravstva su žene. Žene su na prvoj liniji zaštite i prevencije od zaraze, a medicinska profesija je, istovremeno, i nedovoljno plaćena i nedovoljno cijenjena. Jedan od malih, ali značajnih, načina prepoznavanja ključne uloge žena u borbi protiv pandemije bi bio da zvaničnice i zvaničnici, kao i mediji, u svojim obraćanjima i saopštenjima, osim “zdravstvenih radnika, doktora, građana…” spomenu i “zdravstvene radnice, medicinske sestre, doktorice, građanke…”.
Tradicionalno u našem društvu, neplaćeni i “nevidljii” rad u kući uloga je koja nesrazmjerno više pripada ženama i djevojčicama. Danas, u situaciji zatvaranja škola i vrtića, i u situaciji školovanja i rada od kuće, ove obaveze rada u kući još se više povećavaju, što predstavlja još jedan oblik nesrazmjernog efekta koji ova kriza ostavlja na ravnopravnost spolova u našem društvu. Neo-phodno je da briga za djecu i za starije, spremanje hrane i briga za čistoću budu ravnomjerno raspoređeni između partnera, a jednoroditeljskim zajednicama okruženje i sistem moraju se naći na usluzi.
Usporavanje ekonomskih aktivnosti u društvu najprije pogađa neke od djelatnosti u kojima pre-ovladava ženska radna snaga - u spektru od radnica u hotelijerstvu i turističkoj djetnosti pa do frizerki i radnica u butiku. Suočeni smo sa situacijom da žene nesrazmjerno više ostaju bez posla i da su, stoga, u nemogućnosti izmirenja finansijskih obaveza. Zbog toga je potrebno da donošenje mjera podrške i ekonomskih podsticaja nužno bude zasnovano na gender-analizi efekata postojeće krize.
Zbog činjenice da trenutna kriza dodatno pogađa žene, nužno je da nadležni organi i društvo u cjelini prilikom donošenja i realizacije mjera u borbi protiv pandemije vode računa o efektima koje njihove aktivnosti imaju na stanje ravnopravnosti spolova i položaj žena i djevojčica u našem društvu.
1) https://eige.europa.eu/news/coronavirus-puts-women-frontline ; https://rm.coe.int/grevio-statement-covid-24-march-2020/pdfa/16809cf55e
AGENCIJA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA BOSNE I HERCEGOVINE
MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE BOSNE I HERCEGOVINE